Vrijeme adventa! Skakutalo se i radoznalo tiskalo oko drvenog kotača. Johann Hinrich Wichern, pastor i osnivač doma za siromašnu djecu, postavio je 1839. svijeće na drveni kotač zaprežnih kola sa željom da djeci što slikovitije dočara vrijeme advent i dane do Božića. Kotač je ukrasio s 24 svijeće, 20 malih, crvenih i četiri veće bijele. Djeca su svakog dana za vrijeme adventa palila po jednu malu, crvenu svijeću, a nedjeljom po jednu veću, bijelu. I tako je nastao prvi adventski vijenac! Tijekom godina djeca su ga nastavila ukrašavati zelenim grančicama, pa je tako drvo potpuno zamijenjeno zimzelenim borovim granjem.
Tako se vrijeme adventa obilježavao davne 1839., a kako je danas?
Hodamo bogato okićenim ulicama i dok se probijamo kroz gusto nabijene ulice pogledi nam padaju na svjetleće izloge pune obilja i šarenih boja. “Prekraja” nam to blještavilo prvotne namjere, krade poglede. Mame, a radoznalost vrišti u nama, razara! Nalažući nam da je bespogovorno utažimo! Bezglavo ulazimo i izlazimo iz jednog, drugog… petog dućana. Skoro pa trčimo jer u toliko dućana još moramo zaći, poklona kupiti, a moramo skoknuti i do trga, osjetiti čari adventa.
U zraku se čuti miris kuhanog vino i fritula, pečenog kestenja. Sumanuto trčimo da uhvatimo stol na jednoj od brojno otvorenih terasa. Hladno je! Toplimo tijela šarenim dekicama i strastvenim mirisima zime utjelovljenih u mirišljave čajeve i toplu čokoladu. Nije vrijeme od suvislih razgovora i briga jer vrijeme je adventa i pripreme za dolazak Isusa!
Ali ipak nakon “ludo” provedenog dana večer je vrijeme za suočavanje sa samim sobom. U toplini i tišini vlastitog doma ostajemo sami, bez gungule koja nam remeti tišinu i blokira realitet. Izmoreni, prebiremo po prethodnom danu, zaranjamo malo dublje u sebe. Molimo se onako kršćanski, preispitujemo! Čemu ovolika strka i žurba? Kao da sutra ne postoji! Što je ustvari advent? Što nam poručuje?
Vrijeme adventa je vrijeme u kojem iščekujemo rođenja Isusa Krista. Očekivanje nas potiče na unutarnju pripravnost, predanost molitvi, iskrenu pokoru i radost. Svi su kršćani pozvani na gozbu, onako po Isusu kojeg tako važno iščekujemo.
Nestrpljivi smo. Iščekujemo! Radimo u najboljoj vjeri da što dostojnije dočekamo Božić. Pripremamo se za Božji dolazak koji će se dogoditi za Božić. Kuhamo, pečemo, mijesimo… kako bi naš toliko željeni gost došao u obitelj punu reda, mira i ljubavi.
Molimo se, možda u vrijeme adventa i više nego obično jer ipak je ovo uzvišeno vrijeme, pa i mi u njemu. Razgovaramo s Bogom, iznosimo grijehe, tražimo oprost, blagoslov, mir i sreću.
Za pokoru ulažemo dodatne napore, mnogo rada i truda koji nas nemali broj puta dovede i do iskrenih suza. Nešto staro i već “zahrđalo” kroz plač treba isprati, otpustiti i dopustiti da nešto ljepše i bolje uđe u naše živote. Radujemo se jer znamo da je Isusov dolazak blizu. Trčimo u njegov zagrljaj, sretni što ćemo napokon osjetiti njegovu blizinu!
Božićno drvce i jaslice dva su simbola s dubokim kršćanskim značenjem.
Božićno drvce simbolizira vječni život i radost koja proizlazi iz rođenja Isusa Krista. Ukrašavanje drvca kuglicama, svjetiljkama i drugim ukrasima simbolizira radost i svjetlost koju nam donosi Božićni dan.
Jaslice pod borom prikazuju rođenje Isusa u Betlehemu. Jednostavne skulpturice prikazuju Djevicu Mariju, svetog Josipa, malog Isusa, pastire, anđele i druge nebeske likove povezane s božićnom pričom. Jaslicama obilježavamo rođenje sina Božjeg i njegov dolazak među ljude. Simboliziraju poniznost i skromnost.
Oba ova simbola, božićno drvce i jaslice, naglašavaju temeljna kršćanska učenja o ljubavi, radosti i nadi. Podsjetnik su na Isusa koji nas uvijek potiče na zajedništvo, dobrotu i darivanje, pogotovo tijekom ovog posebnog vremena.
Misa zornica se održava svako jutro u 6 sati i najpotpuniji je simbol adventa jer zadovoljava svih pet adventskih načela.
Kako bi joj prisustvovali od nas zahtijeva rano ustajanje i pripremu. Iziskuje pokoru jer nije lako ostaviti topao krevet i izići u hladno, zimsko jutro. Misa zornica obilježena je molitvom tijekom koje razgovaramo s Isusom, a kroz hostiju primamo njegovo tijelo i krv. Ima li za kršćane veće svetkovine?
Adventski vijenac je u antici bio simbol pobjede, a danas u kršćanstvu predstavlja znak spasenja. Pravi se od kruga i svijeća. Radi se o krugu bez omeđenih granica i simbolizira besmrtnost, nadu dok su svijeće znak životne svjetlosti, razgone grijeh i pobjeđuju tamu!
Svijeće se u adventskom vijencu postavljaju u krug ili u nizu te se jedna po jedna pali tijekom četiri adventske nedjelje. Do Badnjaka ona prva postaje najmanja, a one druge ostaju veće od nje. Gorenjem poprimaju oblik stepenica simbolizirajući Boga koji se spušta do nas ili pak naš uspon prema njemu.
Prva svijeća simbolizira proroka. Poziva nas na budnost, bdjenje i nadu. Druga je svijeća simbol mira. Poziva nas da slijedimo Isusove riječi “Mir s vama” i pronosimo mir. Treća svijeća simbol je radosti i poziva nas na dijeljenje vedrine dok je četvrta ljubav koja se mora nesebično poticati i dijeliti.
Sveta Luce je nositeljica božićnog svjetla! Na njezin se dan, 13. prosinca sije pšenica i zalijeva vodom kako bi nam Bog providio hranu za življenje jer pšenica je simbol brašna i kruha. Ovisno o gustoći izboja i boji simbolizira godinu koja će biti lošija ili bolja za onog tko ju je posijao.
Sveta Luce je bila kršćanska mučenica kojoj je početkom 4. st. za vrijeme progona kršćana odrubljenja glava. Zaštitnica je slijepih, ratara, lađara i staklara, a najviše joj se vesele djeca koja na njezin dan dobivaju darove. Prepisuju joj se posebne moći, a jedna od njih je da zimskom suncu vraća snagu svjetlosti kako bi zagrijalo promrzlu zemlju, mameći iz nje nove plodove.
Adventske ljestve
Adventske ljestve nastale su u 19 st. Djeca su grane podvezivala špagom i od njih radila ljestve. Na njih su stavljali sličice i poklončiće, brojeći dane adventa i one preostale do Božića. Ljestve simboliziraju naš uspon prema gospodinu ili pak njegov silazak prema nama.
Boja liturgijske odjeća u vrijeme advent
Ljubičasta boja u liturgiji označava post i pokoru, trpljenje i poziv na obraćenje, ali ujedno je i boja koja simbolizira susret Boga i čovjeka. Proizlazi iz mješavine crvene i plave boje . Crvena boja označava akciju, a plava duhovnosti, odnosno nebesnosti. Te dvije boje stopljene u ljubičastu pozivaju kršćane da se bez straha susretnu s Bogom. To nije kraj, to je tek početak vječnog života!
Moderna figura Djeda Mraza temelji se na tradiciji svetog Nikole, engleskoj figuri Djeda Božićnjaka i nizozemskoj figuri Sinterklaasa.
Santa Claus nastao je kao pandan sv. Nikoli, a i ime mu je izvedeno od kratice Saint Nicholas. Sv. Nikola bio je kršćanski biskup u 4. stoljeću, poznat po darivanju siromašnih. Posebno poznat po darivanju miraza za tri osiromašene kćeri pobožnog kršćanina. Kako bi se dobro udale darovao im je novac, ne tražeći ništa.
Djeda Mraz, nasmijan je i bucmasti čovjek s naočalama i dubokim glasom, odjeven u crveno odijelo prekriveno bijelim krznom. Djeci nosi poklone, ali ne i svakom djetetu kako je to radio sveti Nikola. Djed Mraz daruje samo onu djecu kojoj to roditelji mogu priuštiti, a Nikola je pomagao svima, a ponajviše siromašnima.
Nastanak Djeda Božićnjaka bilježi se u 16. stoljeću u Engleskoj za vrijeme vladavine Henrika VIII. Oslikan je kao veliki čovjek u zelenim ili grimiznim haljama s podstavljenim krznom. Simbolizirao je duh dobrog raspoloženja za Božić, donoseći mir, radost te uživanje u dobroj hrani, vinu i veselju. Kako Engleska više nije držala do blagdana Svetog Nikole, 6. prosinca, proslava se pomakla na 25. prosinca, na sam dan Božića.
Mali, drveni lutak vojnika Orašara udomaćio se u mnogim kućama, a ovisno o veličini i boji krasi stolove, stavlja pod borove, visa o prozore. Prema vjerovanju simbol je sreće i obilja. Branitelj od zlih sila, a u njegovoj nam blizini kao nitko i ništa ne može nauditi! Vrijedi li ovo vjerovanje za kršćane?
Drveni lutak vojnika Orašara ne može se usporediti s Bogom i štititi nas kao on. Preko ove nam se figure nameće da Boga u vrijeme adventa stavimo po strani i postanemo štovatelji nekršćanskog simbola i vjerovanja koje nosi sa sobom.
Tema bajke Orašar i kralj miševa koju je napisao E. T. A. Hoffmanna govori o malenoj djevojčici koja za Božić dobije na dar drvenog lutka vojnika. Izjavljuje mu ljubav, a začarani se vojnik utjelovljuje u živog dječaka.
Gurati Orašara u kuću za vrijeme adventa, pogotovo u i oko jaslica u suprotnosti je s kršćanskim vjerovanjem. Isus je jedan jedini i nitko ga u njegovoj štalici ne može zamijeniti.
Snjegović, bijeli, pupasti lik zbog svoje je vedrine i nasmijanog lica postao neizbježan dio božićnog ukrašavanja. Figurice Snjegovića dekor su svakog doma u vrijeme adventa. Na okićenim borovima društvo pravi šarenim kuglica, visi po vratima, crta se po prozorima.
Snjegović označava zimu, hladnoću, asocira na zimske radosti i zabavu. Međutim to je u potpunoj suprotnosti od onoga što mi svetkujemo za vrijeme adventa i očekujemo za Božić. Toplinu, mir i svjetlost! Stoga u kršćanstvu za vrijeme adventa nije prihvaćen kao kršćanski simbol.
Konzumerizam , božićna ludnica, potrošačka groznica, pokloni? Ne zaboravi ovoga, ne zaboravi onoga! Kakve veze ima potrošnja s iščekivanjem Isusa Krista kada je to vrijeme radosti, nade i mira, a ne vrijeme materijalnog?
Istina, darivanje je oduvijek bilo dio Božića, ali sa sasvim drugačijom svrhom i smislom. Za Božić su se siromašnoj djeci darivale potrebite stvari kako bi ga dostojno proslavila, a danas je to stvar prestiža i potrošačke groznice preko koje se mahom manifestira pritisak i tjeskoba.
Advent je vrijeme pripreme i mira, a ne potrošačke groznice. Zato u našim obiteljima i ne doživljavamo Božić kako bi trebali. Bavimo se svime, a ne onim što vrijeme adventa i sam Božić uistinu jest.
I na kraju preporuka za kršćansko čestitanje!
Uz riječi Sretan Božić, rabimo i druge načine čestitanja Sretni blagdani ili Marry X Mass. Pripazimo, jer druge riječi osim Sretan Božić ne sadrže ime Isusovo! Stoga kao kršćani nemojmo dopustiti da nas u ovo Božje vrijeme zavaraju raznorazni simboli pozivajući nas na drugačiji advent i vjerovanja!
Nije problem u simbolima, ali moramo razumjeti što nam poručuju kako bi ih mogli prihvatiti ili odbaciti kao dio svoje vjere.
Sretan Božić od srca Vam želi tim Croatian Travel Journala!
