Ivo je u zanosu! Ima zadatak! Stvoriti novu cvjetnu čaroliju. Niti prvu, niti zadnju, rekli bi mnogi! Na tisuće je sličnih iza njega! Ivo je splitski cvjećar, ali ne samo to. On je umjetnik koji ne podliježe sterotipima, ponavljanju i klasici! Teži posebnosti kojoj ne odolijeva u svojem krativnom nagonu. Svaka je nova cvjetna isporuka za ovog splitskog cvjećara novi izazov!
Pred njim na stolu je posloženo purpurno, žuto, roza i crveno cvijeće! Svaka čast Ivo na hrabrosti odabira. Međutim, koje li posebnosti u kombinaciji ovako kontradiktornih boja? A tek oblici i veličine? Male purpurne orhideje, kratke stapke u kombinaciji s visokim rajskim strelicijama? Ma je li moguće da splitski cvjećari imaju dar sljubiti ovoliku raznolikost u cvjetnom aranžmanu?
Otkida Ivo, slaže cvijet po cvijet. Ubada u spužvu moćne strelicije, mačuhice. Kaskadno, ispod njih i bijele frezije! Na prvi pogled kaotično! Šuma Striborova! Za upitati se hoće li ovaj cvjetni aranžman u konačnici odisati skladom kojem težimo za ove svete uskršnje dane?
Ivo i dalje ne umiruje, već potpiruje nesklad. Vidno vještim rukama u nekoj svojoj čudnoj viziji potpaljuje kolorit. Purpurnu orhideju i egzotičnu, crvenu proteu? Bože, hoće li ovaj buket biti dostojan Uskrsa koji je pred nama?
Međutim, znao je Ivo dobro što radi! Bio je dovoljan samo poneki topli dekor, bijele i žute boje da Ivo ovom buketu podari završni “touch”. Njegovo iskusno oko, dar za detalje i rijetki talent za usklađivanje nespojivog za tili je čas ovu cvjetnu kompoziciju uveo u sasvim novu dimenziju. Ona koja joj je prethodno i namijenjena, da svojim izgledom i koloritom prenese Isusovu poruku ljubavi, mira i nade.
Utisnuti dekor od bijelih uskršnjih jaja simbolizira život i plodnost, uskrsnuće Isusa Krista. Žute vlati pod njima simboliziraju sunčeve zrake, unoseći u dušu mir, sreću i radost Uskrsa. Mekane, tople boje i simboli Uskrsa povezali su čitavu plejadu prethodnog šarenila, dajući buketu onu toliko željenu uskršnju toplinu.
“Svaki cvijet ima svoju dubinu, veličinu i toplinu. Miješati u buketu roza i žute tonove, roza i crvene ili pak izmiješati svo cvijeće i boje koje postoje u dućanu za mene izazov. Svaki tako napravljeni buket ili aranžman na kraju za mene bude novo, spektakularno otkriće” – kaže Ivo s mnogo pasije.
Malo bi se tko usudio izraditi buket na tako nekonvencionalan način. Međutim, Ivo kaže: “U aranžiranju cvijeća jednako kao i u životu treba biti hrabar! Istupiti pred ljude i cvijećem predstaviti svoju osobnost. Mnogi se boje! Koga? Pa, najviše sebe i vlastitog neuspjeha.”
“Bio je to i za mene rizik, ali danas kad zazvoni telefon i čujem, napravite nešto po svom, znam da je ta doza hrabrosti i nekonformizma bila moja dobra odluka i dobitna kombinacija.”
Kada je pred tridesetak godina ovaj splitski cvjećar počeo raditi, nije se cvijećem libio predstaviti sebe i svoju osobnost. Za neke je bio čudak! Muško, pa cvjećar, pa to je ženski posao! Međutim, nije se dao smesti! Ubrzo je njegov neobičan i ležeran pristup cvijeću prerastao domaće granice. Zajedno sa splitskim kolegama počeo je Split kao grad cvijeća promicati i u Europi.
I ove su godine s prvim danom proljeća (21.03) Dioklecijanovi Podrumi i Riva procvjetali u tisuću boja. Okupili su se u antičkoj palači splitski cvjećari i najeminentniji floristi Europe. Imali su zadatak kreirati cvjetne instalacije dostojne jedne palače koja i danas nakon 1700 godina odiše životom rimskog cara.
Podrumi su dio Dioklecijanove palače, a ponad njih je od 305. -316. g. u svojim raskošnim odajama živio car Dioklecijan. U podrumima se nalaze dvorane različitih oblika koje presjecaju dugi i ravni hodnici. Posebnost i jedinstvenost ovih Podruma je što se nad njegovim prostorom odvija neprekinuti život grada Splita skoro dva tisućljeća.
U tom rijetko viđenom arhitektonskom zdanju floristi imaju zadatak oplemniti kameni prostor i cvijećem mu podariti kolorit, toplinu i raskoš. Međutim, ma koliko floristi bili priznati u svijetu, nije se ovom prostoru lako nametnuti. Izazov je to! Istovjetan izazivanju cara na borbu!
Treba se izdignuti, biti svjestan znanja i poželjeti još mnogo toga naučiti. Podrumi su ispit! S obzirom na svoju grandioznost i vrijeme nastanka ne priznaju prosječnost, kao ni Splićani koji u tom gradu žive.
Naučili su i oni tijekom duge tradicije što je cvjetna raskoš u Podrumima, istinsko florističko znanje i vrijednosti. Cijene one koji u svoj rad znaju unijeti dašak splitskog šarma i mediteranske zavodljivosti.
Mnogi su stručnjaci do sada u sinergiji s domaćinima i uspjeli. Pitate se je li to ove godine uspjelo i svjetski priznatom slovenskom floristu Simonu Ogrizeku? Čovjeku koji je osmislio cijeli ovogodišnji cvjetni projekt za Dioklecijanove podrume.
“Split je po meni jedan od najljepših mediteranskih gradova. Zbir svega što je Bog zemlji mogao podariti. Najljepše žene na svijetu, more, zelena i netaknuta priroda, intenzivni mirisi samoniklog bilja, blaga klima, mediteranski šarm. Projekt sam slagao dok nisam sve dobro usuglasio jer svjestan sam da Split očekuje, ali i zaslužuje najbolje.
Cvijećem sam želio nadograditi i bogatu kulturnu baštinu Splita. Najbolji način za to je bio da i u stare antičke dvorane unesem dašak Mediterana. Neke smo dvorane cvijećem potpuno razbarušili, neke elegantno umirili. Sljubili grube zidine s blagošću i ljepotom cvijeća. Mediteranskih biljaka, mirisa i štiha nije nedostajalo. Ta moja misao vodilja dobro se pokazala i uspjeh nije izostao. Hvala Splite!” – kazao je Simon Ogrizek, ovogodišnji kreator izložbe cvijeća u Splitu.
Simon je inače predsjednik Florinta – europske asocijacije florista. Uz to je i floristički sudac, edukator te nagrađivani i nadaleko cijenjeni florist iz Slovenije.
Split je grad gostoljubivih ljudi, domaćinske topline i zajedništva, ali i jakog prkosa i dalmatinskog dišpeta. Svaki umjetnik koji se želi predstaviti Splitu mora proniknuti duboko u njegovu srž, upoznati ga i razumijeti. To nije grad prosječnosti. U njemu prolaze samo najbolji vizuali, moda i stilovi. Grad je to čvrstih ljudi i jakog karaktera.
“Veliki je posao bio izrealizirati ono što je Simon Ogrizek osmislio pod motom Europa cvita usrid Splita. Ukrasiti i oplemeniti Podrume zahtjevan je posao. Međutim, nakon što smo aranžirali kamione cvijeća, sretni smo! Splićani su oduševljeni instalacijama koje smo napravili u suradnji s kolegama iz Poljske, Danske, Slovenije i Mađarske” – kazala je Edita Merćep, uz Ivu Radaljca, organizatorica splitskog sajma cvijeće.
“Vjerujte, instalacije su bile više nego zahtjevne za izraditi, pogotovo tehnički. Toliko je filogranskog rada u njima da ni mi cvjećari nismo mogli zamisliti” – Edita će i na kraju zadovoljno dodaje: “Kad si zadovoljan trud se zaboravi, a zadivljenja lica naših posjetitelja obogatila su nas željom da idemo dalje.”
Ulaz u Podrume dočekao je posjetitelje u ružičastom ruhu ukrašenog baldehina. Bogato na krajevima urešen ružičastim satenom, a na vrhu optočen vijencem ispletenim od rascvalih ruža, gerbera i drugog sitnog cvijeća.
Po drugim dvoranama pak sasvim drugačije kreacije, instalacije i boje.
Stablo satkano od bijelih orhideja čije se grane povijaju od rascvalih cvjetova. Padaju i isprepliću se u bujnom cvatu bogato kraseći antičku dvoranu. Mjesto sa kojeg se nije moglo otići bez fotografiranja.
U drugoj su pak dvorani u svom suživotu carevali ružičasti karanfili, gerberi, ranonkula i kale. Nestašno posloženi u brončane vaze postavljene na starinskoj komodi. Za toplinu ugođaja, komoda se prekrila purpurnim satenom koji je u dvoranu unio carsku otmjenost i grandioznost.
Nekoliko kružnih instalacija predstavljalo je Mediteran i boje koje ga okružuju. Razvućene plave niti predstavljale su more, a utisnute grane agave, prirodu koja ga okružuje. Samoniklo dalmatinsko cvijeće iz prirode puno je intezivnih mirisa, a u sinergiji sa nježnim poljskim cvijećem odaje puninu mediteranskog biljnog svijeta.
“Diklecijanovi Podrumi su poseban svjetski raritet kakvog arhitektonski i kulturno nema nigdje na svijetu. Ovo je mjesto posebno i po tome što su i klimatski uvjeti idealni za održavanje ovakve manifestacije. Temperatura i vlaga su idealni za cvijeće. Velike količine aranžiranog cvijeća ovom antičkom dijelu palače daje profinjenost i razigranost” – znalački objašnjava Ivo Radaljac.
Splitski cvjećari dio svog vremena rado dijele i sa svojim kolegama iz susjednih gradova. Sandra Lapornik, vlasnica je cvjećarnice u Solinu koja kaže da je od cvijeća naučila kako se umjetnički izraziti.
“Umijeće je utoniti i prepustiti se novim događajima i doživljajima iz kojih mi je često žao i izaći” – kroz smijeh će Sandra. “Ponekad se osjećam kao Alica u zemlji čudesa. Bude mi lijepo u tom mom malom stvaralačkom svijetu.”
Dok se učila raditi sa cvijećem obrtala ga je i prevrtala po rukama, navodeći ga da se ponaša kako ona želi. S iskustvom je “agresije” nestalo da bi mu se vremenom potpuno prepustila. “Ljeti se predajem egzotici. Zimi božićnim cvjetovima, amarilisima i bobičastim dekoracijama. U proljeće sitnom cvijeću, tulipanima, zijevalicama, lizijantusima, ružama.”
“Cvijeće me oplemenilo i podarilo životnu lekciju. Naučilo me strpljenju i uočavanju svega lijepog oko sebe.”
Mjedena vrata Dioklecijanove palače iz Podruma vode na Rivu – poprište društvenog života Splićana i društvenih događanja. Prelijepa šetnica smještena između antičke palače i mora stvorena je za izlaganje proljetnih presadnica. Šarene se karanfilčići, đirani, sukulenti, pustinjske ruže, šeboji, čempresi, sulfinije, različito začinsko bilja i neodoljive hortenzije. Pčelice nadlijeću cvjetove, kradu im mirise, odnose nektar. Riva je postala veliki šareni cvjetnjak!
“Sretan sam da sam dio ove manifestacije. Dogodine ćemo još jače. Uz prigodnu muziku rasplesat ćemo cijeli grad i svi ćemo zajedno obilježiti prvi dan proljeća. Splitski cvjećari i ja od srca pozivamo građane da nam se pridruže. Neka veliki i mali odjenu najljepšu odjeću cvjetnog uzorka ili barem na sebe stave neki cvjetni detalj.
Zamolit ćemo vlasnike da urede svoje izloge, dućane i restorane, pa neka Split tih dana postane najživopisniji hrvatski cvjetnjak” – s puno će entuzijazma Vilim Bujević, predsjednik Udruženja obrtnika Split, također jedan od organizatora sajma.
Split s pravom nosi naziv Grad cvijeća! Cvjetna priča počela je s prvim danom proljeća. Uz cvijeće se proslavio Uskrs, a u cvijetnom će se obilju dočekati i sveti Duje, zaštitnik grada. Slavit će ga raskošno Splićani na svojim ulicama 7. svibnja.
“Svi ste pozvani na sljedeći sajam cvijeća, a prije toga nam dođite na feštu sv. Duju. Pravu feštu, onakvu kakvu samo Split može napraviti! – poziva vas svih Vilim u Split!
Hortenzija je višegodišnja biljka, a zbog blage klime najbolje uspijeva u Dalmaciji. Lijepa je, ali i zahtjevna za održavanje – kaže uzgajivač Petar Begić iz Podravine koji je vlastito uzgojene presadnice izlagao na splitskoj rivi.